Hrvatski sabor donio je izmjene i dopune Zakona o obrtu koje donose promjene u nastavku obavljanja obrta uz mirovinu, poslovanju obiteljskih obrta, nasljeđivanju obrta i komorskom doprinosu. Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2027. godine.
Jedna od važnijih promjena odnosi se na obrtnike koji ostvaruju pravo na mirovinu. Mogućnost nastavka obavljanja obrta uz isplatu polovice starosne mirovine, koja se za obrtnike s navršenih 65 godina primjenjuje od početka 2026., uređuje se i Zakonom o obrtu. Hrvatska obrtnička komora (HOK) nastavit će zagovarati mogućnost primanja pune mirovine uz zadržavanje obrta.
Izmjenama se olakšava i nastavak poslovanja nakon smrti obrtnika. Ako nasljednik još ne ispunjava stručne uvjete za obavljanje vezanog obrta, moći će se imenovati privremeni poslovođa koji ispunjava potrebne uvjete. Tako obrt može nastaviti poslovati tijekom postupka nasljeđivanja.
Zakon uređuje i obiteljski obrt, u kojem obrtniku u radu pomažu članovi njegova obiteljskog kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa. Prijedlog HOK-a da se obiteljskim obrtima u trgovini omogući rad nedjeljom nije obuhvaćen donesenim izmjenama.
Pojednostavljuju se obveze za određene izdvojene pogone. Poslovođu neće biti potrebno imenovati za izdvojene pogone koji služe kao skladišta, samoposlužne aparate te kuće za odmor u kojima se pruža smještaj bez pripreme i usluživanja hrane. Prilikom upisa obrta u Obrtni registar prijavljivat će se i adresa elektroničke pošte.
Promjene se odnose i na naukovanje te naučničke i majstorske ispite. Evidenciju ugovora o naukovanju vodit će ustanove za strukovno obrazovanje, a za verifikaciju ugovora bit će nadležan HOK. Naučnički ispiti provodit će se pred zajedničkim povjerenstvom HOK-a i škole.
Smanjuje se i najviša zakonom propisana stopa komorskog doprinosa, s 2 na 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka, što će za obrtnike značiti manji mjesečni iznos doprinosa.
Izmjene Zakona o obrtu stupaju na snagu 1. siječnja 2027. godine.
Izvor: Hrvatska obrtnička komora
